Vlada AP Vojvodine

Ministarstvo zdravlja Republike Srbije

Republički zavod za zdravstveno osiguranje

Pokrajinski sekretarijat za zaštitu životne sredine

Grad Novi Sad

Gradska uprava za zaštitu životne sredine

Medicinski fakultet Novi Sad

Klinički centar Vojvodine

Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut"

Dom zdravlja Novi Sad

Fond za zaštitu životne sredine Republike Srbije

 
 
 
 

 

 

Pitanja i odgovori - hepatitisi

NAJČEŠĆA PITANJA VEZANA ZA VIRUSNI HEPATITIS A

Šta je hepatitis A?

Ko može da oboli od hepatitisa A?

Kako se ispoljava hepatitis A?

Kako nastaje infekcija hepatitis A virusom?

Kada je osoba sa hepatitisom A zarazna?

Kako se oboljenje prenosi?

Kako se bolest može sprečiti?

Šta se predlaže deci?

Ukoliko u školi, predškolskoj ustanovi ili drugom kolektivu neko oboli od hepatitisa A, da li su i drugi članovi kolektiva ugroženi?

Kako se postavlja dijagnoza hepatitisa A?

Da li postoji terapija?

Da li postoji vakcina?

 NAJČEŠĆA PITANJA VEZANA ZA VIRUSNI HEPATITIS B

Kakva je to bolest?

Ko se može zaraziti?

Kako može da se dobije hepatitis B?

Kako ne može da se dobije hepatitis B?

Kako može da se utvrdi da li je osoba zaražena hepatitis B virusom?

Šta treba da radi osoba kod koje je utvrđeno prisustvo HBSAG u krvi?

O čemu treba da vode računa pacijenti sa hepatitisom B?

Da li postoji vakcina protiv hepatitisa B?

Ko treba da se vakciniše protiv hepatitisa B?

Zašto se trudnice obavezno testiraju na hepatitis B (HBSAG)?

Da li se novorođenčad HBSAG pozitivnih majki testiraju na hepatitis B?

Da li HBSAG pozitivne majke mogu da doje bebu?

Brošura - HEPATITIS B (PDF, 380 Kb)

 NAJČEŠĆA PITANJA VEZANA ZA VIRUSNI HEPATITIS C

Šta je hepatitis C?

Kako se može dobiti hepatitis C?

Da li postoji vakcina protiv hepatitisa C?

Da li trudnice treba da se rutinski testiraju na anti-HCV?

Šta znači nalaz da je osoba anti-HCV pozitivna?

Šta treba da radi osoba kod koje je utvrđeno prisustvo anti-HCV u krvi?

Koja je razlika između hepatitis C i hepatitis B virusa?

Bošura - HEPATITIS C (PDF 90 Kb)

ODGOVORI -  HEPATITIS A

Šta je hepatitis A?

Hepatitis A je akutno zapaljenje jetre prouzrokovano hepatitis A virusom. Pripada grupi crevnih zaraznih bolesti. Najčešće se radi o blagoj bolesti koja ne ostavlja posledice niti hronično nosilaštvo virusa.

na vrh

Ko može da oboli od hepatititsa A?

Osetljivost prema hepatitis A virusu je opšta. Obolevaju osobe oba pola, svih rasa i svih dobnih grupa. U našim uslovima infekcije se češće javljaju kod dece i često su asimptomatske. Manifestna bolest ili asimptomatske infekcije ostavljaju solidan i doživotan imunitet.

na vrh

Kako se ispoljava hepatitis A?

Bolest počinje opštim simptomima: zamor, malaksalost, glavobolja i povišena telesna temperatura. Pored ovih simptoma, javljaju se simptomi i od strane probavnog trakta: gubitak apetita, muka, nagon na povraćanje. Pacijenti primećuju da je mokraća tamnija, a stolica svetlija. Posle toga se javlja žutica (ikterus) vidljiva na beonjačama, koži i sluzokožama. Ovaj najkarakterističniji znak, po kome je oboljenje i dobilo ime (žutica) se ne mora ispoljiti. To su anikterni oblici bolesti. Infekcija ovim virusom može proći bez pojave bilo kakvih simptoma. To su asimptomatske infekcije. Blagi oblici i asimptomatske infekcije su naročito česti u dečjem uzrastu.

Hepatitis A, za razliku od nekih drugih virusnih hepatitisa (hepatitis B, hepatitis C) je najčešće blago oboljenje koje nikada ne ostavlja trajne posledice. Simptomatska ili asimptomatska infekcija ostavlja doživotan imunitet. Od hepatitisa A jedna osoba ne može da oboli dva puta. Ukoliko u toku života ponovo oboli od žutice, ona je prouzrokovana nekim drugim virusom hepatitisa (najčešće hepatitisom B ili C). Zahvaljujući stečenom imunitetu u mlađem uzrastu, starije osobe ređe obolevaju od ovog oboljenja.

na vrh

Kako nastaje infekcija heaptitis A virusom?

Ulazno mesto hepatitis A virusa su usta. Iz probavnog trakta, putem krvi, virus dolazi do jetre gde izaziva oštečenje jetrenih ćelija. Period od ulaska virusa u organizam do pojave prvih simptoma bolesti je period inkubacije. Iznosi od 15-45 dana, najčešće oko mesec dana. Već u ovom periodu počinje izlučivanje virusa stolicom a najintenzivnije je krajem inkubacionog perioda. Pošto se izlučuje stolicom (feces), a unosi preko usta (oris), hepatitis A pripada fekalno-oralnim infekcijama.

na vrh

Kada je osoba sa hepatitisom A zarazna?

Izlučivanje virusa počinje pre pojave prvih simptoma bolesti, u inkubacionom periodu. Najintenzivnije je krajem inkubacije. Sa pojavom žutice, infektivnost naglo opada, tako da krajem treće nedelje pacijent praktično više nije zarazan. Virus izlučuju i obolele i asimptomatski inficirane osobe. Ovi drugi su daleko značajniji pošto su u epidemiji hepatitisa A brojniji a klinički su neprepoznatljivi.

na vrh

Kako se oboljenje prenosi?

Otpornost virusa  omogućuje njegovo dugo preživljavanje u spoljnoj sredini. Širi se kontaktom, kontaminiranom vodom ili hranom. Najznačajniji put širenja je kontaktni. Ostvaruje se preko ruku koje su kontaminirane stolicom koja sadrži virus hepatitisa A, bilo direktnim dodirom sa obolelim ili asimptomno inficiranim ili indirektno, preko kontaminiranih predmeta. Kontaktni put širenja je vodeći u uslovima loših higijenskih prilika i prenaseljenosti. Najčešće se ostvaruje u porodicama, predškolskim i školskim kolektivima i institucijama za zbrinjavanje dece. U područjima sa nesigurnim vodosnabdevanjem, voda predstavlja značajan put širenja. Alimentarni put je najređi. Ostvaruje se upotrebom životnih namirnica koje su sekundarno kontaminirane stolicom a neposredno pre upotrebe nisu termički obrađene.

Seksualni partneri inficiranih (manifestno ili asimptomatski) hepatitis A virusom su u većem riziku od infekcije (oralni seksualni odnos). Više epidemija hepatitisa A dokumentovano je u SAD i zemljama Zapadne Evrope među gej populacijom.

na vrh

Kako se bolest može sprečiti?

Osnovni pravci prevencije hepatitisa A, kao i drugih crevnih infekcija, usmereni su ka podizanju lične i opšte higijene, obezbeđenju higijenski ispravne vode za piće, higijenskoj proizvodnji i prometu životnih namirnica i higijenskoj dispoziciji otpadnih materija. Kako je kontaktni put širenja najčešći, prioritet ima lična i opšta higijena: pranje ruku, održavanje higijene sanitarnih uređaja, radnog i životnog prostora.

na vrh

Šta se predlaže deci?

U sprečavaju hepatitisa A, kao i  drugih crevnih zaraznih bolesti, najznačajnije su opšte, higijenske mere a pre svega pranje ruku. Ruke treba prati sapunom, sa dosta trljanja, pod mlazom vode i osušiti ih ubrusom, u kućnim uslovima, ili papirnim ubrsuom, van kuće. Iskorišćenim papirnim ubrusom zavrnuti slavinu da se ne bi oprane ruke ponovo zagadile. Decu treba naučiti da pravilno i redovno peru ruke uvek kad su zaprljane a obavezno: pre svakog jela, posle upotrebe toaleta, posle korišćenja školskog sunđere. Decu treba odvikavati od: dodirivanja usta prstima, stavljanja predmeta u usta (olovke), lizanja jagodica prstiju, deljenja užine, grickanja semenki.

Ove mere su dovoljne da zdravi ne obole, a zaraženi ne šire infekciju na svoju okolinu.

na vrh

Ukoliko u školi, predškolskoj ustanovi ili drugom kolektivu neko oboli od hepatitisa A dali su i drugi članovi kolektiva ugroženi?

Ne, ukoliko redovno peru ruke i pridržavaju se drugih navedenih preporuka.

na vrh

Kako se postavlja dijagnoza hepatitisa A?

Simptomi i znaci koji se javljaju kod obolelih od hepatitisa A se bitno ne razlikuju od onih koji se javljaju kod drugih virusnih hepatitisa da bi se samo na osnovu kliničke slike mogla postaviti dijagnoza. Zbog toga se vrši ispitivanje anti-HAV (antitela na hepatitis A virus). Ukoliko se u uzorku krvi dokažu anti-HAV IgM klase (rana antitela), reč je o akutnom oboljenju ili infekciji izazvanoj hepatitis A virusom. Ukoliko se u uzorku krvi dokažu samo anti-HAV IgG klase (kasna antitela), reč je o imunitetu koji je stečen usled ranije bolesti ili asimptomatske infekcije, a uzrok žutice treba tražiti među drugim uzročnicima.

na vrh

Dali postoji terapija?

Kao i kod većine virusnih oboljenja i ovde nema specifične terapije. Primenjuje se simptomatska terapija: mirovanje i dijetetski režim-hrana sa više ugljenih hidrata i belančevina a manje masti. Značajno je zabrinutim roditeljima skrenuti pažnju da postoji najmanje 6 vrsta hepatitisa različitog toka, prognoze i ishoda. U ovoj grupi oboljenja, hepatitis A je najblaže: obično nema težak tok, najčešće ima povoljan ishod i nikad ne ostavlja trajne posledice i hronično nosilaštvo virusa.

na vrh

Dali postoji vakcina?

Vakcina postoji. Primenjuje se u razvijenim zemljama u kojima je hepatitis A eliminisan i namenjena je za putnike koji odlaze  u endemoepidemična područja. U zemljama u kojima je ovo boljenje rasprostranjeno, kao što je i naša zemlja, vakcina se ne primenjuje, jer je ovo oboljenje u mlađem uzrastu često asimptomatsko i ne predstavlja klinički problem.

na vrh

ODGOVORI - HEPATITIS B

 Kakva je to bolest?

Hepatitis B je oboljenje jetre uzrokovano hepatitis B virusom (HBV). To je jedan od najčešćih uzroka zapaljenja jetre  u svetu. Infekcija ovim virusom može da bude bez simptoma, ili da bude klinički  ispoljena i da ima različit tok, od blagih formi do teških formi sa doživotnim nosilaštvom virusa i teškim posledicama (ciroza, rak jetre).

na vrh

Ko se može zaraziti?

Svaka  osoba može da se zarazi i oboli,  bez obzira na pol ili rasu, ukoliko  je bila izložena infekciji.

na vrh

Kako može da se dobije hepatitis B?

Hepatitis B virus se nalazi u krvi i telesnim tečnostima zaražene osobe. Može se preneti:

  • polnim putem - nezaštićenim seksualnim odnosom sa zaraženom osobom
  • sa majke na novorođenče – u toku trudnoće, za vreme porođaja, dojenjem
  • parenteralnim putem - preko krvi zaražene osobe, pri čemu su danas najznačajnije nemedicinske parenteralne intervencije (intravenska upotreba droge kao i korišćenjem nesterilnih instrumenata prilikom tetoviranja, bušenja ušiju, cirkumcizije, manikiranja, pedikiranja, brijanja i slično)

na vrh

 

Kako nemože da se dobije hepatitis B?

Hepatitis B se ne prenosi  putem  hrane ili vode, priborom za jelo, upotrebom zajedničkom toaleta, boravkom u istoj prostoriji i dodirom sa raženom osobom.

na vrh

Kako može da se utvrdi dali je osoba zaražena hepatitis B virusom?

Osoba zaražena HBV može da uopšte nema simptoma. Samo testiranjem krvi može da se utvrditi prisustvo HBV dokazivanjem HBsAg (nekada se zvao Australija antigen).

na vrh

Šta treba da radi osoba kod koje je utvrđeno prisustvo HBsAg u krvi?

Lekar, koji je tražio ispitivanje na HBsAg, upućuje takvu osobu na druge analize a po potrebi  i lekarima drugih specijalnosti radi daljih ispitivanja i lečenja.

Pošto je HBsAg pozitivna osoba zarazna i može da prenese infekciju na druge osobe potrebno je da koristi zaštitu prilikom polnog kontakta i da ne deli predmete koji mogu biti zagađeni njenom krvlju sa drugim osobama (brijači, četkice za zube i slično). Osobe koje koriste droge, ukoliko ne mogu da prestanu sa korišćenjem  droge, treba da imaju isključivo svoj pribor.

na vrh

O čemu treba da vode računa pacijenti sa hepatitisom B? 

  • Ne treba da koristite alkohol
  • Treba da koriste kondom pri svakom seksualnom kontaktu
  • Treba da koriste sopstveni pribor za ličnu higijenu
  • Da ne koristite droge a u suprotnom da imaju svoj pribor
  • Pridržavajte se uputstava lekara u vezi lečenja i terapije

na vrh

Dali postoji vakcina protiv hepatitisa B?

Protiv hepatitisa B postoji vakcina. Napravljena je od HBsAg posebnom metodom (genetski inžinjering) tako da je sigurna, efikasna i bezbedna. Najčešće su potrebne tri doze za potpunu zaštitu.

na vrh

Ko treba da se vakciniše protiv hepatitisa B?

  • Deca od navršenih 2 meseca do navršenih 15 meseci života
  • Novorođenčad HbsAg pozitivnih majki
  • Sve osobe u zdravstvenim i drugim ustanovama koja u vršenju svojih poslova dolaze u neposredan kontakt sa infektivnim materijalom
  • Osobe koje boluju od hemofilije
  • Bolesnici na hemodijalizi
  • Seksualni partneri HbsAg pozitivnih osoba
  • Štićenici ustanova za osobe sa smetnjama u razvoju
  • Intravenski korisnici droga
  • Insulin zavisni bolesnici od šećerne bolesti

na vrh

Zašto se trudnice obavezno testiraju na hepatitis B (HBsAg) ?

Ako je trudnica zaražena HBV, možete preneti infekciju na novorođenče. Novorođenčad, koja dobiju HBV, mogu da imaju virus tokom čitavog života, da šire bolest na druge i da dobiju hroničnu bolest, cirozu jetre ili rak jetre.

Infekcija ploda se može desiti u toku trudnoće i takva infekcija se ne može sprečiti. Međutim, infekcija se najčešće dešava u toku porođaja i vakcinacijom novorođenčeta se uspešno sprečava. Zbog toga se sve trudnice testiraju na HBV u poslednjem trimestru trudnoće.

Ako je test pozitivan (na rezultatu piše: HBsAg reaktivan), neophodno je da sa rezultatom testa bude upoznat ginekolog kako bi se odmah po rođenju započela zaštita novorođenčeta. Zaštita se nastavlja u nadležnom domu zdravlja (gde će beba dobijati i ostale vakcine) davaljem druge doze vakcine protiv hepatitisa B nakon mesec dana, treće doze vakcine protiv hepatitisa B nakon dva meseca i poslednje, četvrte doze vakcine  protiv hepatitisa B nakon godinu dana od rođenja. Majka ne treba da čeka poziv za vakcinaciju. Treba sama da se javi pedijatru, da pokaže izveštaj ginekologa o davanju prve doze vakcine i da se dogovori o daljoj vakcinaciji bebe.

na vrh

Dali se novorođenčad HBsAg pozitivnih majki testiraju na hepatitis B?

Prvo testiranje se sprovodi već u porodilištu da bi se utvrdilo da li je do infekcije došlo još u toku trudnoće. Ukoliko se utvrdi da je beba već inficirana, započeta vakcinacija se prekida jer vakcinom se ne može obezbediti zaštita već inficirane bebe. Srećom, ovo se ređe dešava ali ukoliko dođe do infekcije potrebno je da se majka javi infektologu kako bi se sprovela dalja ispitivanja.

Drugo testiranje (bebe koje su HBsAg negativne i kod koje  se sprovodi vakcinacija) vrši se 6 meseci nakon rođenja, odnosno nakon maksimalne inkubacije za hepatitis B u cilju potvrde da je vakcinacijom postignuta zaštita.

na vrh

Dali HBsAg pozitivne majke mogu da doje bebu?

Ukoliko je beba vakcinisana protiv hepatitisa B sprečena je i mogućnost zaražavanja putem majčinog mleka.

na vrh

ODGOVORI - HEPATITIS C?

Šta je hepatitis C?

Hepatitis C je oboljenje jetre uzrokovano hepatitis C virusom (HCV). Akutna infekcija HCV je obično neprimetna. Otkriva se tek kada oboljenje dobije hroničan tok.

na vrh

Kako se može dobiti hepatitis C?

Najvažniji način prenošenja HCV je putem krvi. Najveći broj obolelih je zaražen putem transfuzije krvi, koju su primili u vreme kada HCV nije bio poznat i kada krv dobrovoljnih davalaca nije mogla biti testirana.

Danas je vodeći rizik za prenošenje HCV intravenska upotreba droga. Drugi putevi prenošenja HCV (polni put, sa majke na novorođenče) su mogući, ali je prenošenje mnogo ređe u odnosu na HBV i HIV.

na vrh

Dali postoji vakcina protiv hepatitisa C?

Vakcina protiv  hepatitisa C  još uvek ne postoji.

na vrh

Dali trudnice treba da se rutinski testiraju na anti-HCV?

Trudnice nisu u većem riziku za infekciju sa HCV u odnosu na žene koje nisu trudne. Ako trudnica ima neki od faktora rizika za hepatitis C (intravenska upotreba droge), treba da se testira na anti - HCV.

na vrh

Šta znači nalaz da je osoba anti-HCV pozitivna?

Anti-HCV pozitivan rezultat znači da osoba ima antitela na hepatitis C virus. Pošto to nisu zaštitna antitela, njihovo prisustvo u krvi može da znači da je osoba bila inficirana HCV ili da je sada inficirana, da ima akutni ili hronični hepatitis C.

na vrh

Šta treba da radi osoba kod koje je utvrđeno prisustvo anti-HCV u krvi?

Samo nalaz anti-HCV u krvi ne znači i bolest. Lekar, koji je tražio ispitivanje na anti-HCV, upućuje takvu osobu na druge analize a po potrebi  i lekarima drugih specijalnosti radi daljih ispitivanja i lečenja.

na vrh

Koja je razlika između hepatitis C i hepatitis B virusa?

  • Seksualni prenos C hepatitisa nije tako čest (manje od 5%), za razliku od B hepatitisne  infekcije
  • Infekcija sa majke na dete je ređa u odnosu na hepatitis B,
  • Hepatitis C virus najčešće ne izaziva manifestne znake nakon infekcije
  • C hepatitis je znatno češći kod intravenskih korisnika dorge u odnosu na B infekciju
  • Za sada nema vakcine protiv HCV infekcije za razliku od HBV
  • Nakon HBV infekcije mnogo ljudi se oslobodi virusa, dok se to ređe dešava kod HCV infekcije, a reinfekcije su česte sa promenjenim, mutiranim virusima

na vrh

 

English

ISPRAVNOST VODA ZA PIĆE

Stručna lica Instituta za javno zdravlje Vojvodine svakodnevno vrše uzorkovanje vode za piće iz fabrike vode i vodovodne mreže JKP "Vodovod i kanalizacija" Novi Sad

 

KVALITET VAZDUHA

Izveštaji praćenja kvaliteta vazduha u Novom Sadu

 

DNEVNI NIVO KOMUNALNE BUKE

Izveštaji merenja dnevnog nivoa komunalne buke

 

IZVEŠTAJI

HIV infekcija u AP Vojvodini u 2008 godini

HIV infekcija u AP Vojvodini u 2009 godini

Analiza pokazatelja kvaliteta zdravstvene zaštite u zdravstvenim ustanovama Južnobačkog okruga za 2009.

Zdravstveno stanje stanovništva Vojvodine za 2008 (PDF 2,3 Mb)

Zdravstveno stanje stanovništva Novog Sada za 2008 (PDF 9,7 Mb)

VOJVOĐANSKI EPIDEMIOLOŠKI MESEČNIK

Adresa za preuzimanje

 Home | Aktuelno | Reč direktora | Katedre | Konferencije za štampu | Dokumenti | Foto galerija | Istorijat | Sistem kvaliteta | Kontakt | Projekti

Pitanja i odgovori | Grip A (H1N1) | Ptičiji grip | Male boginje | Hepatitisi | HIV/AIDS | Razno

Institut za javno zdravlje Vojvodine 2009.